Balkanske Aktuelnosti 52/2017

ko se u obzir uzme činjenica da u regiji koja se iz Rusije prostire do Grčke živi oko 400 miliona pravoslavaca, neke ultra nacionalističke ruske strukture vjeruju da ovi ljudi moraju biti ujedinjeni i da mogu biti alternativna snaga Zapadu.

Balkanske Aktuelnosti 52/2017

Balkanske Aktuelnosti 52

 

 

Posljednjih godina Rusija pokušava da povećava svoj uticaj na Balkanu. Moskva, čiji su odnosi napeti sa zapadnim zemljama usljed krize u Ukrajini i Siriji, pokušava da Balkan opet uvuče u svoje geopolitičke planove. Iako se Balkan nikada neće pretvoriti u ruski vojni ambar, neki faktori pokazuju da će uticaj Moskve u regiji uvijek ostati efikasan.

Neke strukture na Balkanu priželjkuju uticajno učešće Rusije. Sa druge strane, među državljanima Rusije ima onih koji se blisko interesuju za Balkan i vjeruju u ¨pravoslavno bratstvo¨. Ako se u obzir uzme činjenica da u regiji koja se iz Rusije prostire do Grčke živi oko 400 miliona pravoslavaca, neke ultra nacionalističke ruske strukture vjeruju da ovi ljudi moraju biti ujedinjeni i da mogu biti alternativna snaga Zapadu. Jedan dio zajednice u Rusiji probleme na Balkanu smatra ličnim.

Rusija je važan faktor na Balkanu i kada je u pitanju energetika. Napetost između Rusije i Ukrajine, koja je zastupljena posljednjih nekoliko godina, negativno se odražava i na balkanske zemlje i dotok plina. Osim Albanije, sve zemlje Balkana su povezane sa Rusijom kada je u pitanju prirodni plin. Ruski gas se na Balkan transportuje preko dvije rute. Prva je ona koja Rusiju povezuje sa Mađarskom, a odatle sa plinovodom do zemalja bivše Jugoslavije. Drugi plinovod počinje iz Rusije, preko Ukrajine, Moldavije, Rumunije, Bugarske, Turske, Makedonije pa sve do Grčke.

Ukupna potrošnja plina u balkanskim zemljama 2014. godine je iznosila 169 milijardi ft3 (standardnih kubnih stopa), a više od 50% ove količine pokrivano je uvozom. Skoro cijelokupna količina prirodnog plina se uvozi iz Rusije. Bugarska 60% fosilnih energetskih izvora uvozi iz Rusije. I kada god Rusija obustavi dotok prirodnog plina Ukrajini, neke balkanske zemlje bez dovoljne snabdjevenosti prirodnim plinom ulaze u zimu.

Rusija i usljed geopolitičkih faktora pokušava biti uticajna na Balkanu. Nakon Hladnog rata, iz pozicije super sile, Rusija je prešla u poziciju gdje nije uspjela dovoljno da se dokaže. Jedan od temeljnih ciljeva vanjske politike današnjeg predsjednika Rusije Vladimira Putina je da popravi poziciju Rusije u međunarodnom sistemu i da je prikaže kao svjetsku silu. Osim toga, Rusija priželjkuje međunarodni sistem u kojem neće biti samo jedne super sile. I upravo u borbi u ovom smjeru Moskva Balkan koristi kao sredstvo.

Rusija, kao stalna članica u Vijeću sigurnosti UN-a, sa članstvom u Kontakt grupi i velikim brojem regionalnih inicijativa i bilateralnih veza, utiče na zbivanja na Balkanu. No, činjenica da balkanske zemlje čine korak ka članstvu u EU i NATO alijansu, već duže vrijeme Rusiju udaljavaju od ove regije. I pore toga što ruski zvaničnici povremeno izjavljuju da ¨nema stabilnosti na Balkanu bez Rusije¨, Moskva je sve do skore prošlosti bila usredsrijeđena na ekonomske interese na Balkanu.

Nakon što je Moskva pokvarila odnose sa Zapadom usljed krize u Ukrajini, Rusija se počela vraćati na Balkan. Ekonomska nestabilnost i činjenica da je ovdašnja elita povezana sa korupcijom učinili su to da Rusija bez problema poveća svoj uticaj u regiji. Osnovni cilj Moskve je da smanji uticaj Zapada u ovoj regiji. Zbog svega toga je udaljavanje Srbije, Crne Gore i BiH od NATO alijanse od strateške važnosti za Moskvu. Rusija, sa raspoloživim izvorima, pokušava usporiti i integraciju zemalja u EU.

Rusija, sa svojom politikom na Balkanu, realizuje velike investicije preko Srba u Srbiji, Crnoj Gori i BiH. Srbija, kao što je to slučaj na primjeru Kosova, od Rusije očekuje podršku kada su u pitanju problemi u vanjskoj politici, a zauzvrat tome Srbija ostaje nepristrasna kada je u pitanju kriza u Ukrajini. Srbija se nije pridružila ni sankcijama koje Rusiji uvode EU i Rusija. Neki zvaničnici u Srbiji, kao što je bivši predsjednik Tomislav Nikolić, otvoreno pokazuju da je njihov izbor Rusija.

Faktor Rusije je jedan od glavnih koji stoji u činjenici da zvaničnici Srbije ne pokušavaju razviti odnos sa NATO. Rusija se otvoreno protivi članstvu Srbije u NATO, ali ne i integraciji ove zemlje u EU. Moskva vjeruje da bi Srbija u EU bila Trojanski konj za Rusiju. No, još uvijek nije sigurno da li će Srbija, kada postane članica EU, preuzeti jednu ovakvu ulogu. Smjer vanjske politike Srbije u budućnosti će se blisko odraziti i na zbivanja u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

 



Povezane vijesti