Balkanske Aktuelnosti 8/2018

Odmah nakon proglašenja nezavisnosti 1991. godine, Makedonija je punopravno članstvo u EU i NATO, razvoj dobrosusednih odluka i regionalnu saradnju uvrstila u nacionalne interese.

Balkanske Aktuelnosti 8/2018

Balkanske Aktuelnosti 8/2018

 

Medijski izvori prenose da će Atina i Skoplje do leta pokušati pronaći rešenje za problem oko imena Makedonije. Makedonski premijer Zoran Zaev je spreman da učini odlučne korake u vezi rešavanja ovog problema. Zaev je izjavio da će se promeniti nazivi aerodroma u Skoplju i autoputa, dodavši da se neće usprotiviti da se nazivu Makedonija doda geografska karakteristika kao što su ¨Gornja Makedonija¨ ili ¨Nova Makedonija¨. Zaeva odlučnost je pozdravljena od strane grčkog predsednika i premijera. No, vlada obe zemlje će morati i svoj narod ubediti u vezi pronalaska rešenja po pitanju imena. U Grčkoj postoje oni koji se u potpunosti protive imenu Makedonija. Slično tome, velik je broj Makedonaca koji se protive dodavanju bilo kakvog prideva imenu Makedonija.

Odmah nakon proglašenja nezavisnosti 1991. godine, Makedonija je punopravno članstvo u EU i NATO, razvoj dobrosusednih odluka i regionalnu saradnju uvrstila u nacionalne interese. Ciljevi u vanjskoj politici istovremeno su bili i ciljevi političkih i socijalnih temelja. No, problem oko imena kojeg poseduje sa Grčkom bio je glavna prepreka na putu ostvarenja ovih ciljeva.

Prema tezi koju zagovaraju Grci, današnja Makedonija u istoriji nikada nije ni postojala i stvorena je iz ideoloških razloga nakon Drugog svetskog rata. Ova teza se kategorično odbija od strane Makedonaca. Atina godinama odbija da Makedoniju prizna sa njenim ustavnim imenom uz tvrdnju da je ime ¨Makedonija¨ istorijsko grčko nasleđe.  Makedonski zvaničnici naspram grčkih teza tvrde da je naziv ¨Makedonija¨ osnova nacionalnog identiteta Makedonaca i da se oslanja na načelo da svaka država poseduje suvereno pravo da sama izabere svoje ime. No, Atina, uporno tvrdi da će nastaviti da ulaže veto na članstvo u EU i NATO sve dok ova zemlja ne promeni ime. Evropska komisija je više puta predložila da se sa Makedonijom započnu pregovori za članstvo u EU, no prepreka zvana ¨Grčka¨ nikako nije prevaziđena. Zbog ove prepreke, Makedonija je propustila priliku da 2009. godine, zajedno sa Albanijom i Hrvatskom, postane članica NATO-a.

Predloge koje je specijalni predstavnik generalnog sekretara UN-a u prošlosti davao Makedoniji i Grčkoj u vezi rešavanja problema oko imena, odmah bi bili odbijeni ili od strane Skoplja ili od strane Atine. Zbog toga su pregovori oko imena više puta prekidati.

Makedonski zvaničnici su sa jedne strane sa Atinom vodili pregovore oko imena, a sa druge strane su na Međunarodnom sudu pravde vodili pravnu borbu protiv Grčke koja je sprečavala da Makedonija postane članica međunarodnih institucija. Međunarodni sud pravde je 2011. godine, odluku Atine da spreči ulazak Makedonije u NATO, proglasio kršenjem odgovornosti koje se kosi dogovoru koji je između Skoplja i Atine donesen 1995. No, pošto odluka suda nije pravno obavezujuća, uslovila je da stav Grčke bude još oštriji.

Pregovori koji će se narednih meseci voditi između Makedonije i Grčke, uz posredništvo UN-a, možda će, nakon pauze od 27 godina, prvi put uspešno biti okončani. No, Atina se ne treba nadati da će Zoran Zaev, bez obzira na ceh, promeniti ime svoje zemlje, već treba biti konstruktivna kako bi se dobio rezultat koji će zadovoljiti obe strane.

Anketa Demokratskog instituta u Skoplju, objavljena pre skoro 3 sedmice, pokazuje da 61% makedonskih državljana podržava da Makedonija promeni ime kako bi postala članica EU i NATO-a. Ako se pogleda sa etničkog aspekta, 50% Makedonaca i 95% Albanaca pozdravlja promjenu imena kako bi zemlja postala članica EU i NATO-a.

Kao što se može zaključiti, Albanci, koji ne gaje nikakvu duševnu povezanost sa nazivom ¨Makedonija¨, žele što hitnije rešavanje problema oko imena kako bi se zemlji otvorio put ka EU i NATO-u. Makedonci su povodom ove teme podeljeni. To je i ono što plaši sve u zemlji jer se usled podeljenosti mišljenja, problem oko imena Makedonije, negativno može odraziti na etničke odnose između Makedonaca i Albanaca.

Problem oko imena, na žalost, uslovio je i povećanje nacionalizma među Makedoncima od 2006. godine. Sa novoizgrađenim zgradama u centru Skoplja, restauracijom starih i izgradnjom skupih spomenika, prethodna vlada u Makedoniji je centar prestolnice pokušavala uporediti sa nekim veličanstvenim antičkim gradom. Makedonska vlada je sa projektom ¨Skoplje 2014¨ pokušala dokazati istorijsku povezanost antičke države Aleksandra Velikog, Cara Samuila, jednog od balkanskih vladara iz Srednje dobi i moderne Makedonije. Ovakav stav Makedonije prema istoriji, pored Grčke, zasmetao je i Bugarskoj.

Premijer Zaev pokušava promeniti sve ovo i spreman je na otvaranje nove stranice kako zbog etničkog mira tako i zbog razvoja dobrosusednih odnosa. No, mora biti spreman na to da će se na putu kojim korača i dalje susretati sa raznim preprekama. Na putu rešavanja problema oko imena Zaev očekuje podršku od prijateljskih zemalja kao što je Turska. Zaev, koji se u ponedeljak 12. februara u Ankari sastao sa premijerom Binali Yildirimom i koji je primljen od strane predsednika Recepa Tayyipa Erdogana, još jednom je shvatio da je Turska uz Makedoniju kada je u pitanju problem oko imena. Svaka zemlja će podržati odluku koju donese narod Makedonije i koja će zadovoljiti obe strane. Ankara je svesna da će se pronalazak rešenja oko imena, koji se odražava kako na interne tako i na odnose sa susedima, pozitivno odraziti na stabilnost na Balkanu uopšte.

 



Povezane vesti